Ko e hā ʻa e Fiu Maʻu pē?
Ko e vaivai ma'u pe; Ko e tu'unga ia 'oku ongo'i ai 'e ha taha 'oku 'ikai ha'ane ivi, vaivai mo vaivai neongo 'ene ma'u ha malolo fe'unga.
Koe'uhi ko e to'onga mo'ui fakaonopooni, kuo hoko ia ko e taha 'o e ngaahi palopalema fakamo'ui lelei 'oku toutou fakatotolo'i lahi taha he 'aho ni.
'I he Google 'i he ngaahi ta'u kimui ni mai:
- “Ko e hā ‘okú ne fakatupu ‘a e vaivai ma‘u peé?”
- “ʻOku ou ongoʻi vaivai maʻu pē” .
- “Ko e vaivai hokohoko” .
- “Ko e ‘ā hake ‘o vaivai ‘i he pongipongí” .
- “ʻOku ʻikai haʻaku ivi” .
kuo tupulaki lahi 'a e ngaahi fekumi.
Neongo 'i he ngaahi me'a 'e ni'ihi 'e lava ke fakataimi, 'i he kakai 'e ni'ihi 'e lava ke fekau'aki ia mo e ngaahi palopalema fakamo'ui lelei 'oku 'i lalo.
Ko e ha e ngaahi faka'ilonga 'o e vaivai ma'u pe?
'I he kakai 'oku nau a'usia 'a e vaivai:
- ma'ulalo 'a e ivi,
- mole 'a e fakalotolahi,
- palopalema tokanga,
- vaivai 'a e uoua,
- tu'unga mohe,
- vaivai faka'atamai
'e lava ke sio ki ai.
.Ko e kakai 'e ni'ihi:
“Neongo ‘eku mālōlō ka ‘oku ‘ikai ke u sai ange”
.
'oku ne fai ha tangi.
Ko e hā ʻokú ne fakatupu ʻa e vaivai maʻu peé?
1. Ngaahi Palopalema Mohe
.Ko e ta'efe'unga pe kovi 'a e mohe ko e taha ia 'o e ngaahi tupu'anga angamaheni.
Tautefito ki he:
- mohe tuai,
- 'oku toutou 'ā hake, .
- mohe 'a e manava,
- mohe ta'efakalao
'e lava ke fakalahi 'a e vaivai
.2. Ko e Mafasia mo e Hoha'a
.Ko e mafasia tu'uloa 'e lava ke ne faka'auha 'a e ivi faka'atamai mo fakasino.
'I he kakai 'oku nau a'usia 'a e hoha'a lahi:
- vaivai faka'atamai,
- fakahoha'a,
- ongo'i vaivai
'e lava ke sio ki ai.
Ko e kakai 'oku nau fie ma'u 'a e poupou faka'atamai 'e lava ke nau ma'u 'a e poupou 'a e kau mataotao 'o fakafou 'i he ePalataisi 'o e Saikolosia 'o e Mo'ui Lelei.
3. Ko e To'o 'o e Vitamini D
Ko e taha ia 'o e ngaahi tupu'anga angamaheni.
'I he tu'unga 'o e to nounou:
- vaivai,
- mamahi 'a e uoua,
- malohi ma'ulalo
'e lava ke hoko.
4. ʻAnemia
Ko e ma'ulalo 'o e 'aione 'e lava ke ne uesia 'a e malava 'a e sino ke fetuku 'a e 'osikena.
'Oku tautautefito ki he kakai fefine.
5. Ngaahi Palopalema 'o e Tailoiti
.Ko e ta'efe'unga 'i he ngaahi homoni 'o e thyroid 'e lava ke ne uesia 'a e metabolism.
6. Me'akai Ta'efakalao
Ko e fu'u lahi 'o e suka mo e ta'efe'unga 'o e polotini 'e lava ke ne uesia 'a e ngaahi tu'unga 'o e ivi.
Ki he poupou fakame'atokoni, 'e lava ke ma'u 'a e poupou 'a e kau mataotao 'i he 'initaneti 'o fakafou 'i he ePalataisi 'o e Tokotaha Me'akai 'o e Mo'ui Lelei.
Ko e hā ha ngaahi mahaki ʻe lava ke hoko ʻa e vaivai maʻu pe ko ha fakaʻilonga?
'I he ngaahi me'a 'e ni'ihi:
- ngaahi mahaki 'o e tailoiti,
- suka,
- ngaahi to nounou 'o e vaitamini,
- loto-mafasia,
- ngaahi mahaki faka'auha
'e ala fekau'aki mo e vaivai.
Ka 'oku 'ikai ko e vaivai kotoa pe 'oku 'uhinga ia ki he mahaki lahi.
Founga ke Faka'ehi'ehi mei he Fiu Ma'u Pe?
1. Fakalelei'i 'a e Sipinga Mohe
Feinga ke ke mohe he taimi tatau he aho kotoa pe.
2. Ngaʻunu Maʻu pē
Ko e luelue mo e fakamalohisino ma'ama'a 'e lava ke ne poupou'i 'a e ngaahi tu'unga 'o e ivi.
3. Inu Vai Fe'unga
Ko e 'ikai ha vai 'e lava ke ne fakatupu 'a e vaivai.
4. Kai ha Meʻakai Palanisi
'E lava ke tokoni 'a e polotini, fibre mo e ngako mo'ui lelei ki he palanisi 'o e ivi.
5. Fakasi'isi'i 'a e Mafasia
Mahalo 'e tokoni 'a e fakalaulauloto mo e ngaahi fakamālohisino 'o e mānava.
Ko e fē taimi ke fetuʻutaki ai ki ha Toketā?
Kapau:
- Kapau kuo fuoloa 'a e 'alu 'a e vaivai,
- Kapau 'oku ne uesia 'a e mo'ui faka'aho,
- Kapau 'oku 'i ai ha mole 'a e mamafa,
- kapau 'e tupulaki 'a e nounou 'a e manava,
- kapau 'oku 'alu fakataha mo e ngaahi pā 'a e loto .
'Oku mahu'inga 'a e sivi 'a e kau mataotao.
'E lava ke ma'u 'a e poupou ki he ngaahi fetu'utaki 'a e kau mataotao 'i he 'initaneti 'o fakafou 'i he eMo'ui 'i he 'Initaneti 'a e Palataisi Mo'ui .
Ngaahi Fehu'i 'oku Fa'a 'Eke
Ko e vaivai tu'uloa 'oku tupu ia mei he to'o 'o e vaitamini fē?
'E lava ke ola lelei 'a e ngaahi to nounou 'o e vaitamini D, B12 mo e ukamea.
Ko e me'a angamaheni pe ke 'ā vaivai 'i he pongipongi?
Kapau kuo hoko ia 'o hokohoko atu, 'oku totonu ke sivi'i.
'Oku fakatupu 'e he mafasia 'a e vaivai?
'Io, 'e lava ke fakasi'isi'i 'e he mafasia tu'uloa 'a e ngaahi tu'unga 'o e ivi.
Ko e ha 'oku ne fakatupu 'a e mohe ma'u pe?
'E lava ke 'i ai ha uesia 'a e tu'unga 'o e mohe, ngaahi homoni mo e me'akai.
Ola
Ko e vaivai ma'u pe ko e taha ia 'o e ngaahi tangi angamaheni taha 'o e mo'ui fakaonopooni. Ko e ngaahi palopalema ‘o e mohé ‘oku fekau‘aki nai ia mo e loto-mafasiá, to nounou ‘i he vaitaminí mo e ngaahi ‘uhinga ‘o e hōmoné. 'Oku mahu'inga ke ma'u ha poupou 'a e kau mataotao 'i he ngaahi keisi 'o e vaivai 'oku fuoloa pe uesia 'a e mo'ui faka'aho.
Ngaahi Ma'u'anga Tokoni Fakasaienisi
- Kiliniki Mayo – Ngaahi tupu'anga 'o e vaivai
- Kiliniki ʻo Kilivili – Vaivai
- NHS – Fiu mo e Fiu
- Mo'ui Lelei 'a Havaati – Ngaahi tupu'anga 'o e vaivai